> ulaz za članove    > newsletter

Naslovnica >> Interna medicina

Srčane aritmije

Svakodnevno u internističkim, kardiološkim ambulantama, u hitnoj službi te kod liječnika opće prakse čujemo pacijente da se žale na ubrzan ili usporen rad srca, “preskakanje” srca ili nepravilan puls. Takvi simptomi značajno uplaše ljude, stvaraju nemir i nelagodu.
Vrlo često pacijenti vjeruju da takve tegobe mogu dovesti do srčanog udara i slabosti srca te do smrti.
Što ljudi opisuju su razne vrste aritmija od kojih je većina bezopasna. Aritmije su prisutne gotovo kod svakog čovjeka u nekom razdoblju života.

SIMPTOMI

Neke aritmije ne stvaraju nikakve tegobe i detektiraju se tek na rutinskom liječničkom pregledu. Nema uvijek korelacije između tegoba i aritmije: neke osobe sa vrlo opasnim aritimijama nemaju simptome I obrnuto, benigne, bezopasne aritmije kod nekoh izazivaju nepodnošljive simptome:

• Preskakanje srca
• Ubrzan rad srca/tahikardija/
• Usporen rad srca/bradikardija/
• Treperenje u grudnom košu
• Stenokardiju /pritisak, bol u grudnom košu
• Zaduhu
• Nesvjestice, vrtoglavice, slabost
• Sinkopu /gubitak svijesti

Opasni simptomi su gubitak svijesti, osjećaj gubitka daha i bol u grudnom košu. U slučaju takovih tegoba OBAVEZNO SE JAVITI U OBLIŽNJU HITNU SLUŽBU!!

Da bismo bolje razumjeli aritmije potrebno je prvo razjasniti kako srce kao pumpa uopće funkcionira te što se događa tijekom normalnog srčanog ciklusa.
Srce ima četiri šupljine: 2 manje gore (atriji) i 2 veće dolje (ventrikuli). Električni impuls započinje u sinus čvoru u atriju ,(sinus čvor je prirodni pacemaker), šire se niz atrijskoventrikularni čvor u oba ventrikla koje se simultano kontrahiraju i pumpaju krv u organe. 
 
Normalan broj otkucaja srca je između 60 i 100 u minuti.
Broj otkucaja preko 100 u minuti se naziva tahikardija a ispod 60 je bradikardija..

VRSTE ARITMIJA:

1) Atrijska fibrilacija/undulacija
2) Ekstrasistole (VES; SVES)
3) Wolff-Parkinson-White sindrom
4) Ventrikularna tahikardija
5) Ventrikularna fibrilacija

O atrijskoj fibrilaciji smo već govorili ranije. Nastavit ćemo govoriti o ventrikularnim extrasistolama u ovom izdanju a zatim redom o drugim vrstama aritmije.

VENTRIKULARNE EXTRASISTOLE

-su otkucaji srca koji ne započnu u atriju ( u sinus čvoru kako smo govorili gore) nego u donjim srčanim šupljinama, ventrikulima. . Naime, električni impuls započne u ventrikulu remeteći na taj način normalan srčani ciklus, srce se kontrahira ranije tako da dolazi do nesinkroniziranog rada srca zbog čega se manje krvi “izpumpa” u organe. Upravo zbog taga osjećaj “preskakanja” ili “titranja” u grudnom košu.
Ekstrasistole su vrlo uobičajena pojava i gotovo svaka osoba ih ima u nekom periodu svog života i terapija uglavnom nije indicirana.
Pristup evaluaciji i terapiji ventrikularnih ekstrasistola se značajno promijenio unazad nekoliko godina. Sedamdesetih i osamdesetih godina se išlo na eliminaciju, terapiju ventrikularnih extrasistola, posebice kod osoba koje su preboljele akutni infakrt miokarda.
Novije studije su ukazale na značajne nuspojave antiaritmika a bez značajnog poboljšanja u smrtnosti.
Učestalost: Framinghamska studija je pokazala da je učestalost ventrikularnih ekstrasistola u općoj mladoj i zdravoj populaciji oko 50-60%a među osobama preko 70 godina života čak do 84%.
Ekstrasistole su učestalije kod osoba s hipertenzijom (visokim tlakom), srčanom insuficijencijom te kod prolapsa mitralnog zaliska.
Velika Framinghamska studija je pokazala da su ventrikularne ekstrasistole (VES) češće kod muškaraca već kod žena, posebice kod muškaraca sa koronarnom bolesti.

SIMPTOMI

• Nikakvi: znači da se extrasistole prisutne ali ne uzrokuju tegobe
• “Preskakanje” srca
• Lupanje srca (palpitacije)
• Nelagoda u grudnom košu
• Pojačani osjećaj rada srca

UZROCI:

Kardijalni:

• Akutni infarkt miokarda
• Prolaps mitralne valvule
• Kardiomiopatija, upala srčanog mišića (miokarditis)
• Urođene srčane greške, bolesti srčanih zalistaka

Nekardijalni:

• Poremećaj elektrolita (kalij, natrij, magnezij)
• Medikamenti (antidepresivi, aminofilin, digoxin, bronhodilatatori)
• Postoperativno
• Infekcije
• Alkohol, kofein, droge (kokain, amfetamini)
• Stres, povećano lučenje adrenalina u organizmu

Rizik je veći kod osoba koje konzumiraju alkohol, cigarete, imaju povišeni krvni tlak ili srčanu grešku te posebice kod osoba koje su anksiozne (nervozne).

OBRADA/DIJAGNOZA

• Detaljna anamneza i klinički pregled
• Standardni EKG
• Ergometrija: Dobar je znak ako ekstrasistole nestanu za vrijeme tjelesne aktivnosti . No ako aktivnost potakne ekstrasistole daljnja obrada i terapija je indicirana
• 24 satni Holter EKG-a: automatski bilježi broj otkucaja srca dok pacijent bilježi simptome koje liječnik interpretira
• UZV srca: pregleda se struktura srca, anatomija, funkcija (ejekcijska frakcija), debljina stijenke, valvularni aparat (srčani zalisci)
• KKS, jetrene , bubrežne probe, K, Na, Kalcij, Magnezij, hormoni štitnjače
• Konzultacija kardiologa-elektrofiziologa. Kod nekih je pacijenata indicirano učiniti elektofiziološko ispitivanje (electrophysiologic study EPS): invazivna metoda slična koronarografiji kojom se utvrđuje izvor električnih impulsa. Istovremeno se može kateterom izvršiti ablacija (”prženje”) tog područja i na taj način riješti problem ekstrasistola. Prema preporukama American Heart Association/American College of Cardiology osobe koje je potrebno uputiti na EPS jesu: snižena ejekcijska funkcija (manje od 36%), postojeća koronarna bolest, ventrikularna tahikardija uočena na 24 h Holter-u EKG-a.

KOMPLIKACIJE:

Ventrikularne ekstrasistole su većinom benigna pojava i nije potrebna terapija. Kod osoba koje boluju od srca (koronarna bolesti, srčane greške, slabo srce) ventrikularne ekstrasistole mogu (ali ne često) dovesti do opasnog poremećaja ritma: ventrikularne tahikardije i fibrilacije.

TERAPIJA:

Terapija uglavnom , kako smo već naveli ranije nije potrebna, posebice kod osoba koje su inače dobrog zdravlja i zdravog srca . No, kako ekstrasistole često izazivaju osjećaj nelagode i zabrinutosti u pacijenata terapija se započne s ciljem smanjenja učestalosti ekstrasistola, ne zato što su opasne nego da se suprimiraju tegobe.
Bitno je također pokušati utvrditi što ih “izaziva” te izbjegavati te “triggere” ili okidače: stres, nervoza, kofein, nespavanje, alkohol, pušenje.
Kod vrlo anksioznih osoba terapija anksioliticima može uveliko pomoći ublažiti tegobe (kao i razne metode relaksacije, vježbe opuštanja i slično).

Medikamenti:

• Beta blokeri: čini se da često govorimo o ovoj skupini lijekova: kod prolapsa mitralne valvule, hipertenzije, supresije aritmija...Ovdje nije niti kraj..U svakom slučaju ova skupina lijekova dobro djeluje na supresiju ekstrasistola. Beta blokeri koji mogu koristiti u terapiji ove vrste aritmije su: atenolol (Atenolol, Ormidol, Tenormin), metoprolol (Bloxan), bisoprolol (Byol, Concor, Concor Cor)
• Blokatori kalcijskih kanala iz nehidropiridinske skupine: verapamil (Isoptin, Lekoptin, Verapamil), diltiazem (Aldizem, Diltiazem, Dilzem retard)
• Antiaritmici : se uglavnom ne preporučaju kod osoba koje nemaju srčane tegobe i koronarnu bolest upravo zbog neželjenih nuspojava te potencijalnog proaritmičkog djelovanja. Ima osoba koje i na terapiji beta blokerima te blokatorima kalcija nastave imati simptome: u tome slučaju niža doza amiodarona može biti od koristi.
• Kod osoba sa srčanom insuficijencijom, smanjenom ejekcijskom frakcijom, koronarnom bolesti, hipertenzijom nužno je liječiti osnovnu bolest te donijeti odluku o terapiji individualno.

Bibliografija:
Jatin Dave MD, Dept of Medicine, Harvard Medical School: Ventricular Premature Complexes; Differential Diagnoses and Workup
John M Gaziano MD: Ventricular Premature Complexes
Mayo Clinic Patient information

 

Mirela Cvijanović dr med
Specijalist interne medicine
Poliklinika Medikol, Zagreb

 

 

Komentari:

Dodaj novi komentar | Pregled svih komentara