Psihijatrija

Što je hipohondrija?
Hipohondrija je pretjerana zaokupljenost tjelesnim funkcijama i strahovi od dobivanja ili imanja ozbiljnih bolesti, zasnovana na pogrešnom tumačenju tjelesnih simptoma. Tjelesni simptomi koji se mogu pogrešno protumačiti su nadutost trbuha i grčevi, svjesnost srčanog rada, znojenje. Lokacija, kvaliteta i trajanje takvih simptoma se često opisuju do najsitnijih detalja, ali ne odgovaraju organskoj disfunkciji i ne mogu se povezati s abnormalnim tjelesnim nalazima. Simptomi nepovoljno djeluju na socijalno i profesionalno funkcioniranje te uzrokuju značajan stres. Na dijagnozu upućuju anamneza i pregled, a potvrđuje se kad simptomi traju više od 6 mjeseci i ne mogu se pripisati depresiji ili drugoj psihijatrijskoj bolesti. Tijek je kroničan-promjenjiv kod nekih, kod drugih stalan. Terapija je teška jer je bolesnik uvjeren da se radi o nekom ozbiljnom poremećaju.

Bojim se vožnje avionom. Da li sam bolestan?
Normalno je da čovjek osjeća nelagodnost pa i strah od nesvakodnevnih događaja i vanjskih prijetnji. To može biti potencirano viđenim u medijima. O fobiji je riječ ako ta situacija ili podražaj izaziva trajnu, nerealnu tjeskobu koja je potaknuta izlaganjem toj specifičnoj situaciji – letu avionom. Ubraja se u specifične fobije. Tipično se razvija kasnije u životu. Često je dovoljno izbjeći takvu situaciju. Kada je liječenje indicirano, terapija izbora je ekspozicijska terapija.

Što je anksioznost?
Anksioznost je osjećaj tjeskobe. Anksiozni poremećaji mnogo su češći od svih drugih psihijatrijskih poremećaja, ali se često ne prepoznaju i ne liječe. Anksioznost može nastati iznenada ili postupno kroz više minuta, sati ili čak dana. Tjeskoba može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko godina; duže trajanje je povezano s anksioznim poremećajima. Prema intenzitetu se kreće od jedva primjetne nesigurnosti do potpune panike, njenog najizraženijeg oblika. Ako tjeskoba izaziva veliku ojađenost, ometa funkcioniranje, spontano ne prestaje unutar nekoliko dana, radi se o anksioznom poremećaju koji zahtjeva liječenje.

Imam 55 godina i često mijenjam raspoloženja. Da li sam se razboljela?
Poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji) su obilježeni promjenama raspoloženja. Tuga i radost dio su svakodnevnog života. O bolesti se može govoriti ako su tuga ili povišeno raspoloženje intenzivni i traju dulje od onog što se očekuje obzirom na prisutnost ili odsutnost životnih stresora. Tada za razliku od normalnih emocionalnih reakcija dolazi do značajnih oštećenja u tjelesnom funkcioniranju, socijalnom funkcioniranju i u radnoj sposobnosti.

Koji su simptomi depresije?
Raspoloženje je obično depresivno, razdražljivo i/ili anksiozno. Bolesnik se doima jadnim, namrštenog čela, spuštenih uglova usana, pognuta držanja, slabog kontakta očima i oskudnog govora. Ovo bolesno raspoloženje može biti praćeno zaokupljenošću krivnjom, samopodcjenjujućim idejama, smanjenom sposobnošću koncentriranja, neodlučnošću, smanjenim zanimanjem za uobičajene aktivnosti, socijalnom povučenošću, bespomočnošću, beznadežnošću i ponavljajućim mislima o suicidu i smrti. Česte su smetnje spavanja. Kod nekih je bolesno raspoloženje tako duboko da postoji nesposobnost doživljavanja emocija, uključujući tugovanje, radost, ugodu te je prisutan osjećaj da je svijet postao bezbojan, beživotan i mrtav.

Da li je shizofrenija nasljedna bolest?
Shizofrenija je čest i težak duševni poremećaj koji se odlikuje gubitkom veze sa stvarnošću (psihozom), halucinacijama (krivim percepcijama), deluzijama (krivim uvjerenjima), nenormalnimrazmišljanjem, izostankom afekta (ograničen spektar emocija), smanjenom motivacijom te poremećenimradnim i socijalnim funkcioniranjem. Premda je specifičan uzrok bolesti nepoznat, shizofrenija ima biološku osnovu. Model stresne ranjivosti je najšire prihvaćen model (produkt ranjivosti i okolišnog stresora). Iako većina osoba sa shizofrenijom nema pozitivnu obiteljsku anamnezu, umiješani su genetski faktori. Osobe, čiji rođak u prvom koljenu boluje od shizofrenije, imaju oko 15%-tni rizik za razvijanje poremećaja, za razliku od 1%-tnog rizika opće populacije. U jednojajčanog blizanca, čiji blizanac ima shizofreniju, vjerojatnost da i on oboli iznosi više od 50%.

Da li se shizofrenija može izliječiti?
Tijekom jednogodišnjeg razdoblja prognoza je usko povezana s pristajanjem na uzimanje propisanih lijekova. Tijekom dužeg razdoblja prognoza varira. 1/3 pacijenata postigne značajno i trajno poboljšanje, 1/3 se stanje poboljša, ali imaju intermitentne recidive i zaostajuću nesposobnost, a 1/3 pacijenata je teško i trajno onesposobljena.

Što je PTSP?
Posttraumatski stresni poremećaj je poremećaj u kojem se ponovo proživljava stravična trauma što uzrokuje jaki strah, bespomoćnost, užas i izbjegavanje podražaja povezanih s traumom. Kada se dogode strašne stvari, nekim se osobama ti događaji trajno urežu u pamćenje. Naknadno se traumatski poremećaj ponovo proživljava, obično kroz noćne more ili se ponavljaju scene iz prošlosti. Česti su simptomi depresije. Ponekad je pojava simptoma odgođena te se javljaju više mjeseci pa čak i godina nakon traume. Ako je ptsp prisutan duže od 3 mjeseca, smatra se kroničnim.

Otac mi je bio alkoholičar. Da li ću i ja postati alkoholičar?
Premda je incidencija alkoholizma veća u biološke djece alkoholičara nego u njihove posvojene djece, postotak djece alkoholičara koja imaju problem s pićem je samo blago veći nego u općoj populaciji.

Savjeti protiv depresije
Datum objave: 12.04.2010

Ako ste imali depresiju znate kako se bespomoćno možete osjećati. Važno je dobiti profesionalni tretman. Postoje stvari koje možete učiniti kako bi olakšali simptome depresije. Tjelovježba, promjena prehrambenih navika, pa čak i igranje s ljubimcima može poboljšati vaše raspoloženje. Kliknite na sljedeći

Povijest shizofrenije
Datum objave: 01.02.2010

Grčki „shizo“- cjepam i „fren“- duša,razum; znači rascjep duše ili razuma.

Generalizirani anksiozni poremećaj (I.dio)
Datum objave: 15.01.2010

Kod osobe s generaliziranim anksioznog poremećajem (GAP) simptomi anksioznosti su stalno prisutni. Da bi se dijagnosticirao GAP potrebno je utvrditi prisutnost stalno pristutne anksioznosti koja nije vezana za specifične situacije kao kod fobije, niti ne dolazi u napadima kao kod paničnog poremećaja. Nadalje , ona nije tijesno vezana za nepovoljni vanjski događaj kao kao poremećaja prilagodbe

Blagdani i depresija
Datum objave: 24.12.2009

Osjećati se tužno, bezvoljno, usamljeno ili umorno za vrijeme blagdana može biti teško, osobito kada se čini da cijeli svijet nešto slavi i svi su puni energije, sjaje i pršte blagdanskim duhom.

Shizofrenija - I. dio
Datum objave: 15.03.2009

Uočljivi simptomi shizofrenije rijetko se javljaju prije puberteta. Razdoblje najčešćeg javljanja shizofrenije je u dobi između 18 i 25 godina u muškaraca te između 26 i 45 godina u žena

Somatoformni poremećaj II.dio
Datum objave: 01.02.2009

Opis hipohondrijskih i somatizacijskih poremećaja

Somatoformni poremećaj, I dio
Datum objave: 15.12.2008

Kod ovih poremećaja često postoji određeno ponašanje usmjereno na privlačenje pozornosti (histrionsko ponašanje), osobito u onih bolesnika koji su nezadovoljni neuspjehom uvjeravanja liječnika u tjelesni uzrok i potrebom za daljnjim pretragama.

Posttraumatski stresni poremećaj III.dio
Datum objave: 01.12.2008

Postoje tri aspekta liječenja PTSP-a: edukacija, psihosocijalna i psihoterapijska podrška i /ili liječenje i primjena psihofarmakoloških metoda liječenja...

Posttraumatski stresni poremećaj II.dio
Datum objave: 15.11.2008

Karakteristični simptomi PTSP-a i kriteriji za dijagnozu.

Posttraumatski stresni poremećaj, I dio
Datum objave: 01.11.2008

PTSP je psihijatrijski poremećaj koji može nastati nakon izloženosti ili svjedočenja životno ugrožavajućim iskustvima. Vrste stresora koje mogu inducirati PTSP su različite...

Izbjegavajući poremećaj ličnosti
Datum objave: 01.10.2008

. Osobe s ovim poremećajem smatraju sebe društveno neprikladnima te izbjegavaju kontakte s ljudima iz straha da će biti odbačeni, ismijani, poniženi i slično

Ovisni poremećaj ličnosti
Datum objave: 15.09.2008

Nesposobnost donošenja važnijih životnih ali i svakodnevnih odluka bez, prethodnog savjetovanja s drugom osobom, preosjetljivost na kritiku...

Opsesivno-kompulzivni poremećaj osobnosti
Datum objave: 01.09.2008

Osobe pogođene ovim poremećajem pokazuju obrambene mehanizme poput izolacije, pasivne agresije i hipohondrije

Shizoidni i Shizotipni poremećaj osobnosti IV.dio
Datum objave: 15.07.2008

Slično kao i Paranoidni poremećaj ni Shizoidni, ni Shizotipni ne dolaze često sami terapeutu. Shizoidnim i Shizotipnim bolesnicima se može pomoći s individualnom ekspresivno-suportivnom terapijom i grupnom psihoterapijom

Shizoidni i Shizotipni poremećaj osobnosti III.dio
Datum objave: 01.07.2008

Shizoidni i Shizotipni bolesnici uvijek žive na rubu društva. Mogu biti ismijavani kao čudaci ili pušteni svom stremljenju da žive samotnjačkim životom. Njihova izoliranost i anhedonija ponekad uzrokuju kod drugih da ih žale i da pokušaju doprijeti do njih.

Shizoidni i Shizotipni poremećaj osobnosti
Datum objave: 16.06.2008

Bitno obilježje Shizotipnog poremećaja ličnosti je pervazivni model socijalnih i interpersonalnih deficita izraženih akutnom nelagodom u bliskim odnosima