Naslovnica >> Lijekovi
Izaberi članak iz područja:
Preventiva:
Događanja,
Ekologija ,
Medix,
Nutricionizam,
Nutrivita,
Popularna psihologija,
Publicistika,
Samopomoć,
Spolnost,
Sport,
Vaše zdravlje,
Vitamini,
Vi i vitkost,
Zdrava radna okolina,
Recept tjedna
Terapija:
Alternativa,
Dermatologija,
Fizijatrija,
Ginekologija,
Interna medicina,
Lijekovi,
Logopedija,
Medicinske dijete,
Neurologija,
Oftalmologija,
Onkologija,
Ortopedija,
Pedijatrija,
Psihijatrija,
Urologija
Izaberi prvo slovo ključne riječi:
Europski dan svjesnosti o antibioticima
Pozor!
Antibiotici gube svoju djelotvornost!
U tijeku je javna kampanja za očuvanje djelotvornosti antibiotika!
European Antibiotic Awareness Day
Europski dan svjesnosti o antibioticima
U cijeloj Europi 18. studenog se obilježava kao Europski dan svjesnosti o antibioticima. Otpornost bakterija na antibiotike postao je važan problem u današnjoj medicini i na ovaj dan se želi skrenuti pozornost da se svi moramo uključiti u odgovorno korištenje ovih lijekova kako bismo njihovu djelotvornost sačuvali i za buduće naraštaje.
Prehlađeni ste?
Imate gripu?
Mirujte, liječite se, ali NE antibioticima!
Što su antibiotici?
Antibiotici su lijekovi koji sprječavaju rast bakterija i koriste se u liječenju bakterijskih infekcija. Nisu djelotvorni protiv virusa koji uzrokuju bolesti kao što su gripa, obična prehlada i akutni bronhitis. Te virusne infekcije obično prolaze same od sebe nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima nema nikakve koristi..
Što su bakterije i virusi?
Bakterije su mikrobi koji nastanjuju ljudsko tijelo, životinje i biljke, a mogu se naći i u zraku, vodi, tlu….
Većinom su to „dobre“ bakterije bez kojih ne bismo mogli živjeti. Ako se nađu na krivome mjestu u našem organizmu, bakterije mogu uzrokovati bolesti kao što su:
• Upala pluća
• Meningitis (upala moždane ovojnice)
• Infekcije rana
• Neke upale grla i uha
• Infekcije mokraćnog sustava
Kad nastane bakterijska infekcija antibiotici mogu ubiti bakterije i time spasiti živote. Zato ih smatramo vrlo dragocjenim lijekovima.
Virusi su puno manji od bakterija i da bi preživjeli trebaju žive stanice. Virusi nisu prirodni stanovnici ljudskog tijela kao bakterije, ali ima puno „blagih“ virusa čiju prisutnost možda i ne primjećujemo. Virusi uzrokuju bolesti kao što su:
• Obična prehlada
• Akutni bronhitis
• Gripa
• Većina upala grla i uha
• Ospice
• Rubeola
• Virusni hepatitis
• SIDA
Antibiotici NISU djelotvorni protiv virusa.
Zašto je djelotvornost antibiotika ugrožena?
Djelotvornost antibiotika je ugrožena, jer su bakterije iz okoliša i u našemu tijelu razvile otpornost na te lijekove. To se događa zbog prevelikog uzimanja antibiotika.
Zato trebamo izbjegavati nepotrebnu upotrebu antibiotika, primjerice za liječenje obične prehlade koja je virusna infekcija antibiotik nije ni od kakve pomoći. Svako povišenje tjelesne temperature ne znači da trebate antibiotik! Vaš liječnik zna kad trebate antibiotike. NE uzimajte antibiotike bez savjeta svojega liječnika!
Koje su posljedice otpornosti na antibiotike?
Ako bakterije postanu otporne na lijekove koji se koriste za liječenje infekcija, liječenje bolesnika moglo bi trajati dulje, a bolesnik bi mogao i umrijeti. Primjerice, nekim antibioticima možda se više ne bi mogle liječiti bakterijske infekcije. Zbog toga bi se možda morali koristiti drugi antibiotici, koji bi mogli imati više neželjenih pojava. A korištenje drugih antibiotika rezultirat će time da bakterije postanu otporne i na te lijekove…
Na kraju bismo se mogli naći u situaciji da nemamo više nikakvih lijekova za liječenje infekcija. Pomozite da se to ne dogodi.
Kako spriječiti širenje najčešćih infekcija?
Najčešće infekcije u izvanbolničkoj populaciji su infekcije gornjih dišnih putova, koje su najčešće uzrokovane virusima. Od obične prehlade može se oboljeti i nekoliko puta na godinu jer ju može uzrokovati veliki broj različitih virusa. Kod infekcija dišnih putova najvažnija mjera sprječavanja širenja infekcija je pranje ruku, budući da kod govora, kihanja i kašljanja virusne i bakterijske čestice padaju na okolne površine i rukama ljudi se dalje prenose. Rasipavanje zaraznih čestica smanjitiće se ako se pri kihanju i kašljanju pokriju usta i nos maramicom. Nakon uporabe maramice, ruke treba oprati ili dezinficirati! Alternativno se, pri kihanju i kašljanju, usta i nos mogu prekriti gornjim dijelom rukava jer se tim dijelom tijela neće dalje dodirivati površine.
Više o Antibiotskoj rezistenciji na Mojdoktor - Zdravstvena Ekologija
Komentari:
Dodaj novi komentar |
Pregled svih komentara